Imam li parodontozu?

Parodontitis ili kako često čujemo „Parodontoza“ je čest problem naših pacijenata.

Gotovo svaki pacijent koji primijeti problem sa zubnim mesom se pokuša liječiti sam. Najčešće u tim „self-help“ metodama pacijenti  posežu za pastama koje proizvođači reklamiraju kao najbolje za parodontozu (jer reklame navode da djeluju protiv krvarenja desni). Drugi traže spas u „čarobnim“ vodicama (koju odabrati od cijele police?), a treći se kunu u propolis. Svojim pacijentima nastojim pojasniti da nema čarobnog rješenja, osim upornosti i besprijekorne higijene.

Koju zubnu pastu bi mi preporučili?

Neke paste zaista u svom sastavu sadrži biljke koje djeluju protuupalno na zubno meso, ali time  liječimo  simptome a ne uzrok bolesti. Najčešći uzrok parodontoze je prisustvo bakterija i plaka. Plak se redovno sakuplja na površini zuba, u njemu je smještena velika količina bakterija, jer im služi kao hranilište i smisao četkanja je da ga uklonimo. Plak se uklanja  SAMO  mehanički. Dakle paste sa biljem će ublažiti krvarenje mesa, ali ga neće ukloniti sve dok plak stoji uokolo zuba.

Zubna pasta zapravo nije toliko važna. Ona često sadrži deterdžente i osigurava svjež dah i zato vas zavara da ste oprali zube, dok naslage nisu otklonjene. Ne treba ju stavljati na četkicu u količini većoj od zrna graška. Kod odraslih bi preporučila one paste sa niskom abrazivnom RDA vrijednosti, velikom količinom fluorida i bez deterdženta (SLA). Kako ne želim nikog reklamirati, reći ću vam samo da na internetu možete potražiti tablice sa abrazivnom vrijednosti zubnih pasta i provjeriti u kojoj se RDA skupini nalazi vaša pasta. (Visoka, srednja ili niska RDA vrijednost)

Vodice za ispiranje

Nema čarobne vodice. Zato je tajna u pravilnom četkanju. Ako pojedina mjesta propustimo, veća je vjerojatnost upala upravo tog područja. Veliki problem je što nas nitko nije učio četkati i ne znamo da se i mjesta između zuba četkaju. Tu baš živi 16 milijardi bakterija. Plak koji dugo stoji na zubima očvrsne i pretvori se u kamenac. Kamenac je rezidencija bakterija i iako neki naši ljudi vole ostaviti kamenac (jer im se bez njega zubi klimaju), uvjeravam vas da ima i zdravijih načina kako osigurati zdravlje vašeg zubnog mesa.

Kada birate vodice za zube, pokušajte ih razlikovati kao i vlažne maramice. Neke vlažne maramice samo brišu, dok druge i dezinficiraju. Zato kada birate vodicu za ispiranje usta, neka ona bude antiseptička i to na bazi klorheksidina. Alkoholne vodice danas izbjegavamo jer alkohol uzrokuje karcinom usne šupljine.

Paradontoza i kako ju liječiti

Zubna četkica

Zub ima 5 ploha, a četkanjem običnom četkicom peremo samo tri plohe. Ukoliko imate parodontozu četkajte četkicom srednje tvrdoće (medium.) Meke četkice preporučaju se osobama sa zdravim zubnim mesom. Svim pacijentima preporučam tehniku četkanja modificirani Bass, jer ona jedina sprječava parodontitis. Ostale dvije plohe čistimo međuzubnim četkicama ili koncem. Napretkom tehnologije, unaprijedila se izrada međuzubnih četkica pa se one danas koriste i u najmanjim međuzubnim prostorima. „Više se ne daje prednost zubnom koncu jer nedostaje konačnih znanstvenih dokaza za njegovu upotrebu. Za interdentalne četkice imamo konkretne dokaze. Interdentalne četkice su sada postale najbolji alat za čišćenje međuzubnih prostora“, kaže Prof. Denis Bourgeois, dekan Stomatološkog fakulteta u Lyonu-Francuska, pionir je u istraživanjima oralne profilakse i tehnika interdentalnog (međuzubnog) čišćenja. On predlaže interdentalne četkice upravo zbog sprečavanja nakupljanja interdentalnog biofilma i smanjenja razvoja parodontnih bolesti.

Parodontna bolest povećava rizik od srčanog udara i koronarne bolesti srca. Naime u parodontnim džepovima nalazi se 108 do 1010 gram negativnih bakterija. Iste bakterije su pronađene i u aterosklerotskim plakovima gdje dospjevaju krvlju. Bakterije potiču lučenje medijatora upale i potiču tako upalu. Obratite pažnju na crveno, otečeno zubno meso koje krvari prilikom pranja zubi ili čišćenja zubnim koncem. Ako primjetite neke od tih simptoma i prisutan stalan zadah ili ružan okus u ustima  obratite se što prije svom stomatologu. Mali ali važni koraci u prevenciji i održavanju vaših desni zdravima su svakodnevna rutina pranja zubi, čišćenje interdentalnih prostora, tekućina za ispiranje usta i redoviti pregled kod stomatologa najmanje dva puta godišnje. Kardiovaskularne bolesti dijele faktore rizika sa parodontnom bolesti. To su pušenje, dijabetes, tjelesna ne aktivnost, stres, povišena tjelesna težina, povišen krvni tlak i kolesterol. Povezanost je dvosmjerna, te dakle nema oralnog zdravlja bez općeg zdravlja kao ni općeg zdravlja bez oralnog zdravlja.

I na kraju, ali ne najmanje važno- učinite kontrolnu snimku zuba svake dvije do tri godine po preporuci ADA (Američke stomatološke udruge). Na taj način možete pratiti zdravlje vašeg zubnog mesa, očuvanost kosti i prisustvo karijesa koji se često ne vide kliničkim pregledom.

Kontrolu vašeg zubnog mesa, dijagnostiku i liječenje parodontitisa možete obaviti i u našoj klinici.